Bulimija je poremećaj koji se javio početkom sedamdesetih godina, a prvi ga put opisuje prof. Russell godine 1979. Od 1980. godine do danas provedena su brojna istraživanja o njezinoj raširenosti te je utvrđeno da pogađa oko 1% mladih žena.

Javlja se između 12. i 25. godine života, no najučestalija je u dobi od 17-18 godina. Muškarci vrlo rijetko oboljevaju od bulimije; nema podataka koji govore u prilog porastu bulimije kod muškaraca. Bulimija pogađa pretežno osobe bijele rase i podjednako se javlja u svim socijalnim slojevima. Osobe koje oboljevaju od bulimije obično su normalne tjelesne težine, neke blago ispodprosječne, a druge blago nadprosječne težine, dok ih je vrlo malo gojaznih.

Šta je bulimija?

Bulimiju karakteriše ciklus koji se stalno ponavlja: zabrinutosti za težinu i izgled tijela – restriktivna dijeta – prejedanje – samoizazvano povraćanje. Čini se da bulimija pogađa osobe koje imaju određene osobine ličnosti poput negativne slike o sebi, visok nivo perfekcionizma, mišljenja tipa “sve ili ništa” te teškoće u kontroli impulsa.

Poremećaj se obično javlja nakon što osoba proživi stresne životne događaje koji predstavljaju prijetnju samopoštovanju osobe. Na primjer, školski neuspjeh, probleme u vezi, probleme u komunikaciji, negativne komentare upućene izgledu. Kako su osobe koje razvijaju bulimiju posebno osjetljive na kulturološki pritisak slike savršenog tijela, može se pretpostaviti da će se u pokušaju rješavanja tih teškoća usmjeriti na tijelo i na mršavljenje.

Direktna posljedica ekstremne brige za izgled i težinu je pokušaj mršavljenja kroz provođenje dijete. Bulimične osobe ne usvajaju uobičajen dijetni režim, već slijede vrlo oštru, hipokalorijsku i posebno krutu dijetu. Provođenje rigidne dijete povezano je s perfekcionizmom (“Dijeta mora biti savršena!”). Takođe je prisutno i mišljenjem tipa “sve ili ništa” (“Ako savršeno ne slijedim dijetu, znači da se prejedam!” ili “Ako nisam mršava, znači da sam ružna!”).

Dijeta

Dijeta je najznačajniji uzrok prejedanja što se ostvaruje na tri načina:

Mišljenje tipa “sve ili ništa” i perfekcionizam
Provođenje rigorozne dijetu na perfekcionistički način nužno dovodi do malih odstupanja od oštrog dijetnog režima. Kada se odstupanja pojave osoba pomisli da je izgubila kontrolu te se prejeda. Javlja se misao: “Već sam prekršila svoju dijetu, onda mogu jesti dok ne puknem, tako ću se poslije osloboditi svega povraćanjem”.
Poremećen odnos sitosti i gladi
Oštra dijeta dovodi do porasta gladi, ali i apetita (specifične želje za nekom hranom). Posebno se odnosi na ugljikohidrate, zbog promjene u biohemijskoj ravnoteži mozga (serotonin), što je izrazitije kod žena nego kod muškaraca.
Negativne emocije
Prejedanje u prvim trenucima izaziva ugodu jer smanjuje napetost koja se javlja zbog napora osobe da slijedi oštru dijetu. Ova početna ugoda često pomaže u blokiranju drugih, nadolazećih negativnih emocija. Takvo ponašanje samo održava problem jer osim što osoba blokira emocije hranom, umjesto da rješava svoje probleme, čime se negativne emocije ponovo javljaju i dovode do prejedanja; prejedanje, nakon nekoliko ugodnih trenutaka, izaziva negativne emocije (osjećaj krivice, gađenja, strah od debljanja) koje potiču nova prejedanja.

Strah od debljanja

Ubrzo nakon prejedanja javlja se strah od debljanja koji je toliko jak da izaziva ponašanja kao što je samoizazvano povraćanje, korišćenje sredstava za čišćenje, posta, ekstremnog vježbanja. Povraćanje i post (te ostali načini kompenzacije) dovode do novih prejedanja ili zbog deprivacije vezane uz dijetu ili zbog toga što osoba smatra da će povraćanjem eliminirati suvišne kalorije (začarani krug: povraćanje – prejedanje – povraćanje – prejedanje).

Povraćanje, te ostali načini kompenzacije izazivaju ozbiljne medicinske probleme: rane na jednjaku, hroničnu grlobolju, eroziju zubne gleđi, teškoće gutanja, grčeve u želucu, anemiju, hipertrofiju parotidnih žlijezda, probavne probleme, neravnotežu elektrolita, (srčane aritmije koje mogu biti fatalne) te dehidraciju.

Posljedice bulimije

Osoba koja se prejeda često je napeta (anksiozna), izbjegava socijalne situacije – posebno ako je potrebno jesti (rođendanske proslave, vjenčanja). Često se javlja razdražljivost, napadi bijesa, samoranjavanje ili zloupotreba droga i alkohola.

S vremenom se mijenja kvalitet života: osoba je često depresivna, obeshrabrena, osjeća beznadežnost. Neke se osobe stide, neke osjećaju krivicu zbog svog ponašanja te osjećaju gađenje prema sebi. Osoba ima problema na svim poljima: posao, odnosi s prijateljima i porodicom.

Problemi depresije te odnosa s drugim ljudima popravljaju se, nekada i nestaju rješavanjem problema u hranjenju.