Anksiozni poremećaji se najjednostavnije definišu kao odgovor ljudskog organizma na opasnost ili moguću prijetnju u budućnosti. Anksiozni poremećaji su najrašireniji oblik emocionalnih poremećaja i prema statističkim podacima pogađaju jednu od 20 osoba u bilo kojoj dobi. Obično počnu u ranim odraslim godinama, ali isto tako mogu početi u djetinjstvu ili kasnije u životu. Kod žena postoji veća vjerovatnoća da dožive anksiozni premećaj, nego što je slučaj kod muškaraca. Za anksiozni poremećaj ne postoji određeni razlog za pojavu. Može nastati ili se pojaviti bez opravdanog ili očiglednog razloga. Anksiozne poremećaje prate neki od sljedećih simptoma: ubrzano disanje, povećan broj srčanih otkucaja i pulsa, znojenje (posebno dlanova), vrtoglavica, osjećaj nerealnosti (derealizacija), plitko disanje, senzacije gušenja, bol u grudima, ukočenost, senzacije peckanja, hladnoća, jeza ili talas vreline, drhtavica, trešenje, mučnina, osjećaj davljenja, osjećaj gubljenja kontrole ili ludila, strah od umiranja (npr. srčanog napada), dekoncentrisanost. Razlika između realnog osjećanja straha i osjećanja anksioznosti Ljudi […]

Svi povremeno osjećamo tugu, beznađe, bespomoćnost ili potištenost. Tuga je zdrava emocija koja nam pomaže da sagledamo svoje probleme i da ostavrimo postavljeni cilj u životu. Tuga dolazi sa frustracijama i neizbježnim gubicima u svakodnevnom životu. Ali ako osjećanje tuge traje duže od dvije sedmice, u pitanju je nešto više od osjećaja beznađa ili potištenosti. Depresivno raspoloženje Može da varira od onog blagog do onog kad osoba pomišlja na suicid. Blage epizode depresivnog raspoloženja mogu se razriješiti mijenjanjem samog stila života, te podrškom bliskih ljudi. Sagledavanjem svog “stanja” kao nečeg što je promjenjivo i što nekada ponajviše zavisi od nas samih takođe daje dobre rezultate. Uzroci depresije Do današnjeg dana zasigurno se ne zna šta tačno uzrokuje depresiju. Istraživanja pokazuju da postoji više od jednog uzroka ove bolesti. Kombinacija raznih faktora je ta koja neke osobe čini podložnijim razvoju depresivnog poremećaja. Neki od poznatijih faktora koji doprinose razvoju depresivnog poremećaja […]